Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
"Građani na straži", ili posmatračka misija Crta, ustanovili su da je četiri posto izbornih mesta na kojima su uočene grube nepravilnosti "prilično veliki i to je zabrinjavajuća informacija"
Iako se promatrači proteklih izbora slažu da nepravilnosti i nezakonitosti na biračkim mjestima ne mogu utjecati na konačne izborne rezultate, događanja iza nas su svejedno zabrinjavajuća.
Prvo – o čemu smo već pisali – problematični status predsjednika Republičke izborne komisije Dejana Đurđevića, koji se poslije izbora čak usudio posegnuti za političkim ocjenama primjedbi da je bilo krađe glasova (čuo je to, kaže, prvi puta kad su demokrati glasali iz Bodruma).
Stranke i birači su prijavljivali brojne nepravilnosti sa biračkih mjesta, ne samo ona dva incidenta koja je spominjao premijer Aleksandar Vučić (Jagodina i Vranje). Masovno se kasnilo sa otvaranjem biračkih mjesta, bilo je problema sa izbornim odborima (DS se, recimo, žalio da u jednom niškom odboru sjede supružnici, te otac i sin), sa biračkim spiskovima na kojima su ljudi bili upisani sve do ovih izbora, ali ne i 24. aprila.
„Suprotno utisku koji se očigledno stvara u javnosti, najteže slučajeve zloupotrebe izbornih prava ne rešava RIK u postupku prigovora, već se njima bavi tužilaštvo“, piše Sofija Mandić na sajtu Peščanika.
Pitanje je što će napraviti nadležna tužilaštva, pogotovo u slučajevima tzv. bugarskog voza, kakav je javnosti iznijela Aleksandra Jerkov iz DS-a: unaprijed popunjeni izborni listići daju se „svojim“ kupljenim kandidatima, oni taj ispunjeni ubacuju u biračku kutiju, a „aktivistima“ vraćaju prazan. Onda oni popunjavaju taj prazni listić, daju ga idućem kupljenom biraču, pa tako unedogled. Sve je, naravno, rezultat trgovine: ti nama glas, mi tebi neki novac (o sendvičima da ne pričamo), ili neki vaučer s kojim se može pazariti u nekoj trgovačkoj radnji lokalnog moćnika, koji to ne bi bio da nije blizak vladajućima.
„Građani na straži“ ili promatračka misija Crta, ustanovili su da je četiri posto izbornih mjesta na kojima su uočene grube nepravilnosti „prilično veliki i to je zabrinjavajuća informacija“, te da je izborni dan u Srbiji obilježen općom atmosferom nepovjerenja građana u izborni proces, o čemu svjedoči veliki broj utisaka i komentara građana koji je upućen ka posmatračkoj misiji, ali i podijeljen putem društvenih mreža, kako je to ovih dana rekao Raša Nedeljkov iz te promatračke misije.
Kad se svemu tome doda da je samo 41 posto biračkih mjesta u Srbiji bilo dostupno osobama s invaliditetom – po službenim podacima, njih je oko 800 hiljada, što u ukupnom broju glasača u Srbiji čini impozantan broj – sasvim je jasno da je izborni proces u Srbiji faličan i problematičan. Dovoljno govori o tome koliko vlast vodi računa o vlastitim građanima.
Falično i problematično je i to što se, dva dana nakon izbora, prvi čovjek naprednjaka Aleksandar Vučić sa svojom strankom uključuje u „prigovaranje“ izborima: baš on ponovo traži brojanje svih glasova, nakon što je opozicija to već zahtijevala, baš on koji nije – zajedno s predsjednikom Tomislavom Nikolićem – riješio one vreće spornih ili izgubljenih glasova u ranijim izbornim ciklusima.
Uz to, podsjetimo: usprkos propisima, nije napravljen nadzorni odbor koji bi mogao provjeriti i stranački pravovjernog šefa RIK-a Đurđevića. Ovako cijela stvar ostaje tužilaštvima, koja su ovisna o volji vladajućih (ta čuvena „politička volja“), kao što su o tome ovisni i prvi čovjek RIK-a i njegovi članovi.
Bili su izbori, bit će i naredni. Dotad bi ipak trebalo napraviti sistem bolje kontrole, da ne budemo kao nakon ovih glupi što zatvaramo oči na činjenicu da četiri posto birališta – a nije to mali broj – jest prilično veliki i zabrinjavajuća informacija.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve