Loader

Ubijen ruski ambasador u Turskoj

22.decembar,21:44

Atentator Mevljut Mert Atlintaš policijski specijalac otpušten iz službe posle neuspelog puča protiv Erdogana u junu 2016 Istorijke paralele: Ubistvo ruskog konzula u Bitolju 1903. i ruskog ambasadora u Ankari 2016...

Ruski ambasador u Turskoj Andrej Karlov smrtno je ranjen u oružanom napadu tokom otvaranja izložbe u Ankari ruskih modernih fotografija „Rusija od Kaljinjingrada do Kamčatke“. Napadač, koji je stajao iza Karlova pucao je iz revolvera. Turski list Haberturk javlja da se napadač predstavio kao pripadnik ruskog obezbeđenja ambasadora. Na jednoj fotografiji se vidi kako on skrštenih ruku u pozi karakterističnoj za telohranitelje stoji iza ruskog ambasadora u koga je kasnije pucao.

TV kanal NTV, pozivajući se na izjave očevidaca, javio je da je napadač pre nego što je pucao u ambasadora ispalio nekoliko metaka u vazduh, a kad je ambasador pao, prišao mu je i ispalio još nekoliko metaka u njega. Na fotografijama se vidi da je tokom pucnjave delovao kao osoba dobro obučena u rukovanju oružjem. Usledila je razmena vatre policajaca s napadačem, pa je smrtno ranjeni ambasador 15 minuta ležao na podu pre nego što je prebačen u bolnicu, gde je podlegao povredama.

Antalya haber tvrdi da je identitet napadača utvrđen, da je reč o pripadniku antiterorističke jedince Mevlut Altintaš Merten rođen u mestu Söke Aydin 1996. koji je 2014. diplomirao na Policijskoj školi u Izmiru. Na vezu s navodnom porukom Gulena „završite posao“, ukazuje i turski portal Yenisafak. Ruska TV RT citira Gulenovog savetnika koji kaže da ovaj verski lider nema veze s ubistvom ruskog ambasadora.

CNN je emitovao snimak sa socijalnih mreža sa kojih se čuje da atentator vikao «Alahu Ahbar!», «Ne zaboravite Siriju! Ne zaboravite Alepo! Ne zaboravite Siriju! Dok naša braća ne budu bezbedna, vi takođe nećete biti bezbedni!. » Uz ponavljanje prevoda nekoliko puta je postavljano pitanje da li je u pitanju osveta za bombardovanje Alepa, uz podsećanje da je zbog Alepa bilo masovnih protesta u Turskoj.

Taj video objavila je i ruska agencija RIA novosti.

RIA novosti na osnovu nekog tviter naloga identifikuje napadača kao Mevljuta Merta Atlintasa, rođenog 1994. koji je završio policijsku školu u Izmiru. Ruska TV RT objavljuje sliku napadača u policijskoj uniformi, kako izgleda skinutu s tog naloga. Ruska agencija TASSjavlja da je bivši specijalista policije Atlintas otpušten iz policijske posle pokušaja puča u Turskoj u junu 2016.

RT ( Беспрецедентный случай в мировой практике»: кто стоит за убийством посла России в Турции russian.rt.com, 20 декабря 2016, 10:17 ) primećuje da je atentator imao mogućnost da pet minuta istupa i niko nije otvorio vatru na njega. Politički posmatrač Marva Osman je primetila da na izložbi u Ankari nisu bile provedene mere bezbednosti, pa ostaju neprijatna pitanja za službe koje su odgovarale za bezbednost izložbe, na primer, kako je bivši saradnik policije mogao da prođe pronese oružje

Pozivajući se na turski HaberTurk ruska agencija javlja i da je Altintaš osumnjičen da je bio član organizacije FETÖ Fethullahnjı Terör Örgütü koju turski zvaničnici povezuju s Fetulahom Gulenom čije izručenje Erdoganova Turska traži od SAD. Zanimljivo je da je Gulenistima zvanična Turska stavljala na teret i obaranje ruskog aviona suhoj u Siriji koji je ruski predsednik Putin nazvao udarcem nožem u leđa, a zbog koga su rusko-turski odnosi bili pogoršani sve do normalizacije odnosa između Putina i Erdogana posle neuspelog puča.

Gradonačelnik Ankare Melih Gegček je izjavio da iza atentatora možda stoje «oni prestupnici, koji su stajali iza napada na ruski avion» Su-24 srušen 24 novembra 2015. raketom iz turskog lovca F-16.

Turska policija, prema saznanju RT proverava i da li je ubica ruskog ambasadora imao veze sa organizacijom «Džabhat an-Nusra».

Glavne urednik žurnala «Problemi nacionalne strategije» Aždar Kurtov je u razgovoru sa RT prenosi i pretpostavku da iz ubistva Karlova, verovatno, stoje oružane formacije koje su pretrpele poraz u Alepu.

Gradonačelnik Ankare je izjavio da je napad usmeren na rušenje rusko-turskih odnosa.

Vladimir Avatkov, direktor ruskog Centra za orijentalne studije, međunarodne odnose i javnu diplomatiju, koji je lično znao Andreja Karlova, je u intervjuu RT rekao da ta tragedija koju je nazvao «udarom nožem u leđa» došla «u krajnje nevreme» u trenutku kada je između Rusije i Turske teku veoma važni pregovori koji se odnose na stanje u regionu, a posebno u Siriji.

Putin: Sve je moguće...

U godišnjem obraćanju novinarima u Kremlju ruski predsednik Vladimir Putin
( Большая пресс-конференция Владимира Путина23. 12. 2016) je rekao da ubistvo ruskog ambasadora predstavlja napad na Rusiju i rusko-turske odnose, ali da neće poremetiti rusko turske odnose, pošto i jedna i druga država shvataju značaj kompromisa koje su postigli za turske, a takođe i za ruske interese. Čak je rekao i to da je sumnjao u tezu da je ruski avion suhoj (novembra 2015) oboren bez naredbe turskog rukovodstva, ali da posle ubistva ruskog ambasadora od strane pripadnika turskih specijalnih snaga počinje da menja mišljenje, pošto mu se sada čini, na osnovu indicija o dubokom prodoru destruktivnih snaga u tursko rukovodstvo, pravosudne organe i tursku vojsku, da je sve moguće…

Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin (Videti: Совещание с Сергеем Лавровым, Сергеем Нарышкиным и Александром Бортниковым ) je 19. decembra u 22:45, nekoliko sati nakon atentata proveo savetovanje s Ministrom inostranih dela Sergejem Lavrovim, direktorom Spoljne obaveštajne službe Sergejem Nariškinom i direktorom Federalne službe bezbednosti Aleksandrom Bortnikovim, sa koga je izdato saopšenje koje možda najavljuje žestoki ruski odgovor na atentat. Ubistvo ambasadora RF Putin je ocenio kao provokaciju usmerenu na slom normalizacije rusko-turskih odnosa mirnog procesa v Siriji, koji aktivno provode Rusija, Turska, Iran, zajedno drugim za mirno razrešenje sirijskog konflikta zainteresovanim državama, pa je naglašeno da odgovor može biti samo jedno – jačanje borbe s terorom, te da će „banditi to na sebi osetiti“.

Iz Kremlja je saopšteno da je Istražnom komitetu RF naloženo da formira međuresornu radnu grupu, koja hitno treba da odleti u Ankaru radi učešća zajedno s turskim partnerima u istrazi, o čemu je postignuta saglasnost s turskim predsednikom. Moramo znati ko je upravljao rukom ubice, saopšteno je iz Kremlja. U utorak 20. 12. u Ankaru je stigao osamnaestočlani tim istražitelja iz ruskog Istražnog komiteta i MID.

Šesdesetdvogodišnji ruski ambasador Andrej Karlov je 1976. završio fakultet međunarodnih ekonomskih odnosa MGIMO i od tada je bio u diplomatskoj službi – od 2001. do 2006. bio je ambasador Rusije u Narodnoj Demokratskoj Republici Koreji, a od jula 2013. bio je ambasador Rusije u Turskoj.

( В Турции убит российский посол РТ, 19 декабря 2016, 19:37 )

ISTORIJSKE PARALELE: Ubistvo ruskih konzula Ščediine u Kosovskoj MItrovici i Roskovskog u Bitolju 1903. i amasadora Karlov u Ankari 2016.


Zanimljivo je da Al Džazira
( Šta će značiti ubistvo ambasadora za odnose Rusije i Turske Al Džezira, 20. decembar 2016) objavljuje autorski tekst Akina Unvera, docenta na predmetu međunarodni odnosi na Univerzitetu Kadir Has u Istanbulu, koji, analizirajući posledice ubistva ruskog ambasadora u Ankari podseća na posledice ubistva ruskog konzula u Bitolju (Monastir) 1903. (Te kodine su na Balkanu ubijena dva ruska konzula Grigorije Stepanovič Ščerbina u Kosovskoj Mitrovici i Aleksandar Arkadijevič Rostkovski u Bitolju. Obojicu su ubili Albanci, Ščerbinu naoružani civil, a Rostkovskog turski žandarm albanske nacionalnosti koji je bio na dužnosti. Na ubistvo Ščerbine Rusija zauzeta problemima na Istoku je reagovala blago, a posle ubistva Roskovskog je pokrenula flotu – Videti više: Russian diplomats in the attack of assassinators in Kosovo and Bitolj villayet at the beginning of the 20th century, Vesna Žarković, Institut za srpsku kulturu, Priština – Leposavić, Kosovo))

Akina Unver u tekstu koji objavljuje Al Džazira zaključuje da je ubisvo Rostkovskog, i pored manevara sultana Hamida, dovelo do ranijeg izbijanja Balkanskog rata:

«…Štaviše, trenutno stanje odnosa između dvije zemlje liči više na 1903. nego na 1914, a današnja Sirija više na Makedoniju prije jednog stoljeća – slične sile, interesi i vanjske reakcije.

Ubistvo 1903. vodilo je do većih ustupaka Osmanlijskog carstva Rusiji, jednim dijelom zbog diplomatske sramote, a većim zbog ruske mornarice na Crnom moru.

Sultan Abdul Hamid II čak je pratio suđenje albanskom vojniku kako bi se pobrinuo da dobije smrtnu kaznu. Uprkos tome, Turci su ušli u Prvi svjetski rat kada su osmanlijske i njemačke mornarice bombardirale Sevastopolj, primarnu rusku luku na Crnom moru.

Bespotrebni pozivi na uzbunu

Upozoravanje na „novi Treći svjetski rat“ uveliko je bez osnova, barem kada se govori o Turskoj, Rusiji ili Siriji.

Iako Sirija predstavlja ponovno okupljanje zaraćenih strana iz Prvog svjetskog rata, dinamika dešavanja u Siriji i Iraku (ili u Halepu i Mosulu) više je lokalna (sektaško-historijska) nego međunarodna.

Ako išta, ubistvo Karlova imat će sličan utjecaj kao rušenje ruskog aviona u novembru 2015 – približavajući Moskvu i Ankaru (čineći Ankaru više ovisnom o Moskvi u sigurnosnim pitanjima).

Nakon ubistva 1903, količina etničkih tenzija u osmanlijskoj vojsci i lokalnim snagama sigurnosti alarmirala je druge ambasade, koje su se bojale sličnih napada i pozvale svoje mornarice da usidre ratne brodove na Bosforu i zaštite svoje osoblje.

Na kraju, razdori u osmanlijskoj vojsci, prijetnje šefovima stranih misija i evropski stav da carstvo više ne može sebi dozvoliti sporo propadanje direktno su rezultirali njemačkom komandom i utjecajem do 1909, dovoljno ujedinjujući osmanlijske oficire da se bore posljednji put u Prvom svjetskom ratu.

Danas je ipak malo vjerovatno da će Rusija steći sličan utjecaj nad turskom vojskom.
Uprkos ruskoj podršci turskoj vladi nakon propalog državnog udara u julu i saradnji obje strane u Siriji, malo je toga što Rusija i Turska mogu uraditi jedna za drugu osim Sirije, te partnerstva u energetici, turizmu i trgovini.

Turska je dugo koristila svoje poboljšane odnose s Rusijom kao polugu u dobijanju boljih pregovaračkih uvjeta s Evropskom unijom i jačanju svoje pozicije u NATO-u. Fokus Turske uvijek su bile ove dvije institucije, bez obzira na to šta govore turski zvaničnici na uzavrelim javnim okupljanjima.

Iako je ubistvo još jedan značajan udarac odnosima Turske i Rusije nakon obaranja aviona, teško da će im naštetiti. Procjene o Trećem svjetskom ratu ili poređenja s Francom Ferdinandom samo su pretjerivanja.

Ako išta, to će povećati obavještajnu i sigurnosnu saradnju između dvije zemlje. Ipak, incident umanjuje diplomatsku sposobnost Ankare da pritisne Rusiju kad je u pitanju evakuacija u Halepu ili, nakon toga, kada se radi o ulozi Irana u poslijeratnoj Siriji.

Na kraju, to otvara veće kanale za Moskvu, kojima može prisiliti Ankaru da okonča bilo koje odnose u Siriji, efikasno isključujući Tursku iz Halepa ili dešavanja nakon toga…“

( Šta će značiti ubistvo ambasadora za odnose Rusije i Turske, Al Džezira, 20. decembar 2016)

Poslednje izdanje

Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije

Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve