"Ne igrajte se vatrom!" je fraza koja se ovih dana u Makedoniji čuje na svakom koraku – kao dobronamerna preporuka i zdravorazumski apel, ali i kao pretnja i panična molba
Za „Vreme“ iz Skoplja
U zemlji sve dubljih podela i sve plićih džepova, dojučerašnji neprikosnoveni nosioci najviših funkcija pod pretnjom sudskog epiloga brojnih afera i slučajeva koje je pokrenulo Specijalno javno tužilaštvo i dalje manipulišu medijima i koriste uzavrele glave koje „drže banku“ na svakodnevnim protestima na ulicama, tvrdeći (neki i verujući) da brane naciju, unitarnu državu, makedonski jezik, pravoslavlje
Uzalud je i šefica evropske diplomatije Federika Mogerini poručila makedonskim čelnicima da se „ne igraju vatrom“, apelujući da ne pretvaraju političku i institucionalnu krizu u međuetničku konfrontaciju „koja bi uništila zemlju i verovatno se proširila izvan nje“. Uzalud je prizivala i „mudrost predsednika Ivanova“. Samo dvadesetak sati kasnije, u utorak, Ivanov je uputio pismo predsedniku Evropskog saveta Donaldu Tusku, generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu i predsednicima „dva strategijska partnera Makedonije, SAD i Turske“, Donaldu Trampu i Tajipu Redžepu Erdoganu, u kojem je zahtevao da osude EU i NATO i odbace tzv. „Tiransku platformu“ albanskih partija u Makedoniji, što je, prema njemu, jedini način za prevazilaženje bezizlazne situacije.
Ivanov je u pismu istakao da je i od komesara za proširenje EU Johanesa Hana i od gospođe Mogerini, sa kojom se susreo prošle nedelje, takođe zahtevao odbacivanje Platforme kao čina mešanja u unutrašnje stvari suverene države, pokušavajući da time objasni svoju kontroverznu odluku da ne dâ mandat za sastav vlade lideru dosadašnje opozicije Zoranu Zaevu, koji je sakupio potpise 67 od 120 poslanika u parlamentu.
Ivanov smatra da bi prihvatanje „ultimativnog i ucenjivačkog“ dokumenta samo ohrabrilo „slične pokušaje u našem, ali i u drugim regionima Evrope sa složenom etničkom, religijskom i jezičkom realnošću“, i traži angažman lidera međunarodne zajednice jer su „budućnost i perspektiva mojih sugrađana pred ozbiljnim izazovom“.
…i Zoran Zaev sa Đorđem Ivanovim
STRAH OD SUDSKIH PROCESA: Odmah je reagovao SDSM izjavom da Ivanov ne može da spase dosadašnjeg premijera Nikolu Gruevskog kršenjem Ustava, a da „Gruevski ne može da se spase od odgovornosti provociranjem nasilja i stvaranjem podela“. I SDSM je poručio političkim protivnicima da se ne igraju vatrom i ne šire atmosferu mržnje i konflikta. Potencirajući da je Ivanov prekršio Ustav još kada je dodelio mandat Gruevskom koji nije imao obezbeđenu skupštinsku većinu, kao i da mu tada uopšte nije smetala već postojeća Platforma albanskih partija (među kojima je i tada i sada glavnu reč vodio DUI Alija Ahmetija), a sa kojom se tada i sam Gruevski saglasio, SDSM je još jednom pozvao Ivanova da stane na stranu građana i da ne štiti samo jednu političku strukturu koja je na odlasku.
Makedonska opozicija i deo stranih medija saglasni su da su svi pokušaji blokade formiranja nove vlade (kao i dosadašnje policijsko-sudske opstrukcije rada Specijalnog javnog tužilaštva) posledica straha Gruevskog i njegovih saradnika od sudskih procesa o brojnim aferama nakon promene vlasti: prisluškivanje 26.000 telefona; mutni tenderi i korupcija; enormno zaduživanje; kontroverzni projekat „Skoplje 2014“; Posle promene vlasti otvorila bi se i pitanja o klasičnom kriminalu u protekloj deceniji, zloupotrebi državnih institucija i medija, partizaciji države, kršenju ljudskih prava.
Sa druge strane, nakon uspeha opozicije na decembarskim parlamentarnim izborima, kada su prvi put od osamostaljivanja Makedonije desetine hiljada Albanaca glasale za SDSM, a ne za neku od albanskih partija, premijer Albanije Edi Rama počeo je da vrši pritisak na albanske partije – nije dozvolio DUI-ju da se nakon izbornog debakla sam reorganizuje, a manjim albanskim partijama, koje su bile iznenađenje izbora, koaliciji „Alijansa za Albance“ i „Besa“, da pokažu za kakvu se Makedoniju zalažu.
Zato treba očekivati nove apele međunarodne zajednice da se u Makedoniji niko ne sme igrati vatrom.
Jer, koliko je uzavrela situacija pokazuju Molotovljevi kokteli koji su u utorak ujutro, na Dan albanskih učitelja, bačeni na Muzej albanske azbuke u Bitolju, objekat koji je već jednom vandalizovan novembra 2016, na početku kampanje na Dan albanske azbuke. Tuče između makedonskih i albanskih tinejdžera u kojima se povlače i noževi ponovo pune crne hronike.
U raspirivanje strasti umešala se i Makedonska pravoslavna crkva. Mitropolit povardarski Agatangel je kao govornik na jednom od protestnih skupova Građanske inicijative za „Zajedničku Makedoniju“ u Velesu poručio da se mora sačuvati unitarnost države, kako se ne bi izgubila sveta pravoslavna vera, te da strani ambasadori ne treba da vrše pritisak na Ivanova, a da makedonske partije treba da pronađu zajednički jezik.
„Treba da napravimo popis i da se prebrojimo, pa ćemo videti da ovih koji traže dvojezičnost i kantonizaciju nema ni 15 odsto… Pozivam dve najveće makedonske partije da sednu za sto i reše međusobne nesporazume, ako žele neka se i pobiju, ali da izađu s jasnim stavom da nećemo da delimo Makedoniju“, rekao je vladika Agatangel.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nedavno mi je jedna beogradska novinarka u privatnom razgovoru rekla da mi se, zbog onoga što se sada dešava sa narodom u Gazi, oduzima svako pravo da bilo kome držim moralne lekcije. Ali zamislite da su hiljade raketa koje su ispaljene na Izrael od početka rata došle do svog cilja i ubile daleko veći broj Izraelaca. Da li bih onda imala više prava da iznesem svoje mišljenje
Na mestu nekadašnjeg atinskog aerodroma, gde su svojevremeno prodefilovali milioni ljudi, pronađene su bombe zaostale od Nemaca u Drugom svetskom ratu. Ni hiljade sportista, kao ni izbeglica koje su kasnije ovuda prošle, nisu ni slutile da opasnost vreba ispod tla. Tek je izgradnja „Atine na vodi” otkopala tone ekspozivnih naprava
Od danas se ulazak u Veneciju plaća pet evra. „Važno nam je da grad bude manje preopterećen, i to bi trebalo više da odvrati od dolaska dnevnih turista nekog određenog dana“, objašnjava gradonačelnik jednog od najposećenijih evropskih gradova, dok građanske inicijative smatraju da ulaznica od pet evra neće popraviti kvalitet života Venecijanaca
Nemački glavni grad otkupio je još oko 4.500 stanova. Ali, Berlin i dalje „drže“ veliki fondovi koji daju nekretnine u najam – imaju čak 800.000 stanova. A kirije su odavno nesnosne
Jovanović i Vučić za razliku od Grbovića i Đilasa ne priznaju presude Haškog tribunala. Međutim, PSG i SNS će se ogledati na beogradskim izborima gde neće biti SSP-a i NDSS-a. Odnos prema Rezoluciji o Srebrenici daleko je od najvećeg problema opozicije u Srbije, ali je prilično ilustrativan
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!