Loader

DOKUMENT

Srbija rekorder nejednakosti u Evropi

23.mart,12:18

Izveštaj Evrostata o nejednakosti 2015

U Srbiji najplaćenijih 20 odsto ima 9 puta veće prihode od primanja najmanje plaćenih 20 odsto, a u EU -28 taj odnos je 1:5,2. Ispod granice siromaštva u EU-28 je 24,8 % stanovništvau – Srbiji je 37,6 %. Nakon socijalnih transfera u u EU 28 je ispod granice siromaštva 16,5 odsto stanovništva – a u Srbiji 25,4 . Pri tome treba uzeti u obzir i to da je, računato prema lokalnoj kupovnoj moći merenoj po cenama životnih namirnica (purchasing power standards PPS) granica siromaštva u Srbiji niska (3 hiljade PPS), dok je, na primer u Austriji visoka (13,2 hiljade PPS).

Ti podaci proizilaze iz izveštaja Evrostata o nejednakosti, objavljenog u februaru 2017.

Srbija je prema podacima Eurostata za 2015. pri samom evropskom dnu, sa godišnjim neto iznosom od 2.591 evro za stanovništvo iznad 18 godina, što je rast u odnosu na 2014. kada je bilo 2.444. Prosek za EU je 16.580 evra, najviši priod je u Luksemburgu sa više od 40.000, sledi Danska sa oko 28.000, Francuska i Nemačka su negde iznad 20.000, a najniži prihod je u Rumuniji – 2.410.

Granice siromaštva

Rizik i prag siromaštva 2015

Narandžasti stubići: rizik siromaštva % pogođenog stanovništva

Plava crta: Granice siromaštva 60% srednje nacionalne vrednosti ekvivalentnog raspoloživog prihoda, preračunate prema lokalnim cenama neophodnih sredstava za život 2015: na vrhu – u Luksemburgu (17,6 hiljada PPS – pav per sale, plaćanje prema platama, ponekad iznačavane i sa CPS cene prema platama, cost per sale) u Norveškoj (PPS 17,0 hiljada) u Švajcarskoj (15,4 hiljade PPS, 2014) u Austriji (13,2 hiljade PPS); na dnu – u Makedoniji (PPS 2,7 hiljada), Srbiji (3 hiljade PPS), Turskoj (3.2 hiljade PPS, 2013) u Rumuniji i2,6 hiljada PPS)

Stopa rizika od siromaštva (nakon socijalnih transfera) u EU-28 ostala je uglavnom stabilna između 2010. i 2013, rastući sa 16,5 % na 16,7 %. Između 2013. i 2014. stopa rizika siromaštva je povećana za 0,5 procentnih poena i povećana je malo u 2015. (za 0,1 procentnih poena) da bi dostigla 17,3 %.

U osam članica EU-28, Rumunija (25,4 %), Letonija (22,5 %), Litvanija (22,2 %), Španija (22,1 %), Bugarska (22,0 %), Estonija (21,6 %), Grčka (21,4 %) i Hrvatska (20,0 %), petina populacije (ili više od toga) je izložena riziku siromaštva; to je takođe slučaj u Srbiji (25,4 %), Turskoj (23,1 %, 2013.) i u bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji (21,5 %). Među državama članicama, najniži procenti osoba izloženih riziku siromaštva je uočen u Češkoj (9,7 %) u Holandiji (11,6 %), Norveškoj (11,9 %) i Islandu (9,6 %).

Prag rizika siromaštva je definisan na nivou od 60% prosečnog nacionalnog ekvavilentnog dohotka. To je često iskazano i u kupovnoj moći (purchasing power standards PPS) da bi bile uzete u obzir razlike u cenama namirnica neophodnih za život. Taj prag varira u državama članicama EU 2015. između 2,6 hiljada PPS u Rumuniji do 13,2 hiljada PPS u Austriji, u Luksemburgu (17,6 hiljada PPS). Prag siromaštva je takođe relativno nizak u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji (2,7 hiljada PPS), Srbiji (3 hiljade PPS) i Turskoj (3,2 hiljade PPS, 2013.) i relativno visok u Švajcarskoj (15,4 hiljada PPS, 2014.) i Norveškoj (17,0 PPS hiljada).

Različite grupe su manje ili više izložene novčanoj oskudici. U 2015. su bile relativno male razlike u stopama rizika siromaštva (nakon socijalnih transfera) sa dve šestine u EU-28, 16,9 % za muškarce i malo višim stopama za žene (17,7 %). Najveće razlike među polovima u 2015. (5,1 procentnih poena) uočene su u Litvaniji, a takođe u Bugarskoj, Estoniji, Švedskoj, Sloveniji i Češkoj su takođe izložene razlikama između polova kad je reč o riziku siromaštva (žene su za 2,5 procentna poena izloženije od muškaraca) što je takođe bio slučaj u Švajcarskoj (2014.) i Norveškoj. Nasuprot tome u šest država članica EU razlike u stopama siromaštva između muškaraca i žena su znatno veće u Mađarskoj, Poljskoj, Španiji, Danskoj, Holandiji i Grčkoj, što je takođe bio slučaj i u Srbiji.

Nezaposleni su ranjiva grupa: skoro polovina (47,5 %) nezaposlenih u EU-28 je izložena riziku siromaštva u 2015. s najvećom stopom u Nemačkoj (69,1 %), dok je u sedam država članica EU (tri Baltičke države, Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Malti) najmanje polovina nezaposlenih 2015. bila izložena riziku siromaštva.(Videti tabelu Stopa rizika od siromaštva nakon socijalnih transfera prema statusu aktivnosti, 2015))

Jedna od osam (13,2 %) penzionisanih osoba u EU-28 bila je izložena riziku siromaštva in 2015. a stope dva puta veće od proseka za EU-28 zabeležene su u Litvaniji (27,6 %), Bugarskoj (30.0 %), Letoniji (36,7 %) i Estoniji (40.1 %).

Nezaposleni su izloženiji riziku siromaštva (9,5 % u EU-28 u 2015.). Relativno visok procenat zaposlenih je takođe izložen riziku siromaštva u Rumuniji (18,8 %) i u nešto manjoj meru u Grčkoj (13,4 %) i Španiji (13,1 %), dok u Luksemburgu, Italiji, Poljskoj i Portugalu 1 od 10 radnika je izložen riziku siromaštva 2015.,

Stope rizika siromaštva 2015. nisu bile jednake između porodica sa decom i porodica bez dece. Najizloženije riziku siromaštva su bile porodice sa decom koju izdržavaju (25,4 %) i ljudi koji su živeli sami Nasuprot tome rizik siromaštva domaćinstava sa dvoje ili više odraslih članova je manji od polovine te stope (11,5 %).

U većini država članica EU uočava se sličan model: samačka domaćinstva su najizloženija riziku siromaštva u svim državama članicama osim u Malti, gde su više stope rizika za dvočlana domaćinstva u kojima jedna osoba ima 65 ili više i u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji. U dvočlanom domaćinstvu u kome jedna osoba ima 65 ili više stopa rizika siromaštva je nešto niža 10,4 %.

Rizik siromaštva u dvočlanim domaćinstvima bez dece u kojima bar jedna osoba ima 65 ili više je generalno niži, mada to nije slučaj u Kipru, Estoniji, Austriji, Velikoj Britaniji, Belgiji, Litvaniji, Hrvatskoj, Bugarskoj i Malti.

Srbija spada u manjinu zemalja u kojima stariji od 65 imaju nešto veće prihode od osoba mlađih od 65, sa odnosom oko 1,1, a sličan je slučaj u šest zemalja EU – Luksemburgu, Grčkoj, Francuskoj, Španiji, Mađarskoj i Rumuniji, dok je u EU u proseku stariji imaju prihode na nivou 93% ostalog stanovništva.

Riziku siromaštva izložena je trećina (33,7 %). domaćinstva sa izdržavanom decom i jednim odraslom članom u EU-28, Najizloženija su domaćinstva domaćinstava sa dva odrasla člana i troje ili više dece (27,1 %), a znatno manje (12,9 %) domaćinstva sa dva odrasla člana i jednim izdržavanim detetom.

Domaćinstva sa dvoje odraslih i jednim detetom su najmanje izložena riziku siromaštva u Islandu.

U većini država članica EU stope rizika siromaštva su najviše kad su u pitanju domaćinstva s jednom odraslim članom i jednim detetom, ali postoji i niz izuzetaka – da su najizloženije domaćnistva s dva odrasla člana i troje ili više izdržavane dece. Takve slučajeve beleže Bugarska i Rumunija, u manjoj meri Španija, Portugal, Slovačka, Italija, Poljska i Hrvatska; a takva situacija je takođe nastala u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji i Turskoj (2013), u manjoj meri u Švajcarskoj (2014.) i u Srbiji.

Mere socijalne zaštite mogu da smanje siromaštvo i socijalnu isključenost. U 2015. socijalni transferi smanjili su stope rizika siromaštva u EU-28 sa 26,0 % pre transfera na 17,3 % posle transfera, podižući tako 8,7 % populacije iznad praga siromaštva. Uticaj socijalnih transfera je bio nizak u Rumuniji, Grčkoj, Litvaniji, Poljskoj i Italiji, kao i u Turska (2013) i u bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedonija. Nasuprot tome polovina osoba koje su bile izložene riziku siromaštva pomerila se iznad praga siromaštva u Irskoj, Finskoj i Danskoj, Norveškoj i Islandu.

Razlike u prihodima: Srbija 1:9; u EU-28 – 1:5,2

Nejednakosti u raspodeli prihoda 2015. su uočene u svim državama članicama EU, gde je u proseku 20 % populacije sa najvišim prihodima prima 5,2 puta više prihoda od najnižih 20 %. Taj odnos varira među državama članicama sa 3,5 u Slovačkoj i Češkoj, do 6,0 ili više u Portugalu, Estoniji, Litvaniji, Grčkoj, Španiji, Bugarskoj i Litvaniji, s najvišim pikom od 8,3 u Rumuniji. Među nečlanicama, taj procenat je viši nego u državama članicama. – relativno je nizak u Islandu 3,4 i u Norveškoj 3,5, dok je viši od evropskog proseka u Turskoj (8,7, 2013) i Srbiji (9,0)

U EU-28 je 24,8 % stanovništva je u 2015. bilo ispod praga siromaštva od 60 % prosečnog prihoda na nacionalnom nivou. Najmanji jaz siromaštva među državama članicama EU je zabeležen u Finskoj (13,2 % ispod granice siromaštva), Francuskoj (15,7 %), ispod evropskog proseka 25,0 % je u Grčkoj, Bugarskoj, Italiji, Portugalu, Slovačkoj, Hrvatskoj, Litvaniji i Letoniji, i kao i u Turska (2013).

Jaz siromaštva je najveći u Rumuniji (38,2 %) i Španiji (33,8 %), a relativno je visok u Srbiji (37,6 %) i u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji (33,1 %).

(Videti detaljnije Eurostat information , February 2017. )

( Videti takođe: U Srbiji najveći jaz između bogatih i siromašnih, EurActiv 17.03.2017.)

Stopa rizika od siromaštva nakon socijalnih transfera prema statusu aktivnosti, 2015 (%)

Ukupna populacija

Zaposleni

Nezaposleni

Nedovoljno uposleni

Penzionisani

Druge neaktivne osobe
EU-28

16,3

9,5

23,8

47,5

13,2

29,0
Evrozona (EA-19)

16,3

9,4

23,4

47,4

12,2

27,4
Belgija

13,9

4,6

23,2

40,7

12,4

31,5
Bugarska

21,5

7,7

35,0

53,3

30,0

29,1
Češka

8,6

4,0

14,3

48,7

7,4

14,0
Danska

12,5

5,5

21,9

37,6

8,8

34,1
Nemačka

17,1

9,7

26,3

69,1

17,0

30,3
Estonija

22,0

10,0

39,1

54,8

40,1

33,6
Irska

15,6

4,8

27,1

40,4

15,9

28,3
Grčka

19,9

13,4

24,1

44,8

10,8

26,2
Španija

20,5

13,1

26,7

46,5

10,2

23,9
Francuska

11,9

7,5

16,9

37,1

7,1

28,8
Hrvatska

19,8

5,9

29,6

42,8

22,1

32,4
ltalija

18,4

11,5

24,0

47,3

11,0

26,4
Kipar

16,0

9,1

23,4

42,0

16,5

18,7
Letonija

22,2

9,2

37,9

55,0

36,7

31,9
Litvanija

20,7

9,9

33,6

62,3

27,6

30,1
Luksemburg

13,6

11,6

16,5

42,7

5,8

22,7
Mađarska

13,1

9,3

17,0

54,4

5,0

24,5
Malta

14,8

5,4

24,4

55,7

18,1

25,2
Holandija

10,8

5,0

17,9

35,5

6,2

27,9
Austrija

13,1

7,9

19,4

41,4

12,9

26,4
Poljska

16,4

11,2

22,2

45,7

11,1

28,1
Portugal

18,3

10,9

25,2

42,0

14,4

31,9
Rumunija

22,4

18,8

26,4

55,5

15,8

42,1
Slovenija

14,3

6,7

21,9

44,8

15,9

19,9
Slovačka

10,6

6,0

16,2

45,5

6,2

15,7
Finska

13,1

3,5

22,6

39,6

13,5

30,2
Švedska

14,8

7,1

26,9

39,3

19,2

43,0
Velika Britanija

15,8

8,2

26,7

48,3

18,2

35,0
lsland

9,1

6,9

14,7

22,5

9,8

15,6
Norveška

11,9

5,5

22,9

43,6

10,1

35,2
Švajcarska

12,3

6,3

23,1

24,6

25,7

18,8
FRY Makedonija

19,7

8,9

27,4

39,7

7,3

26,7
Srbija

24,5

13,5

30,5

46,2

15,2

36,6
Turska

18,2

14,9

21,2

38,1

3,1

23,6
Osobe preko 18 (2) 2013, Izvor: Eurostat (online data)

Poslednje izdanje

Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije

Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve