Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Novi izbori za predsednika Republike Srbije, održani su 7. i 21. decembra 1997. godine
Bilo je sedam kandidata. Jedan od kurioziteta ovih izbora je da je RIK odbio šesnaest kandidatura, a devet kandidata je odustalo.
Demokratska stranka, Demokratska stranka Srbije, Građanski savez Srbije i izvestan broj manjih stranaka bojkotovali su ovaj izborni proces.
Milan Milutinović, koga su predložili SPS, JUL i ND, u drugom krugu je dobio najviše glasova (2.181.808), i pobedio Šešelja koga je predložila Srpska radikalna stranka, a koji je dobio 1.383.868 glasova.
Republička izborna komisija je utvrdila da je na izbore izašlo više od polovine od ukupnog broja birača u Republici i da je Milan Milutinović dobio potreban broj glasova birača da bude izabran za predsednika Republike. Radikali su tvrdili da su izbori pokradeni.
Održani:
7. decembra 1997. godine (1. krug)
21. decembra 1997. godine (2. krug)
Prvi izborni krug
Glasanje je održano na osnovu utvrđene Liste kandidata za predsednika Republike, koja je imala sedam kandidata. Šesnaest kandidatura Republička izborna komisija je odbila jer nisu ispunjavale zakonom propisane uslove, a od devet kandidatura kandidati su odustali.
Glasanje je obavljeno na 9.844 biračkih mesta u Republici Srbiji.
Rezultati glasanja su:
Broj birača upisanih u birački spisak 7.226.947
Ukupan broj i % birača koji su glasali 3.812.010 (52,75 %)
– broj i % birača koji su glasali na biračkom mestu 3.758.334 (98,59 %)
– broj i % birača koji su glasali putem pisma na biračkom mestu 43.139 (1,13%)
– broj i % birača koji su glasali putem pisama dostavljenih izbornoj komisiji 10.537 (0,28 %)
Broj primljenih glasačkih listića 7.230.491
Broj neupotrebljenih glasačkih listića 3.414.427
Broj upotrebljenih glasačkih listića 3.810.551
– broj i % nevažećih glasačkih listića 76.911 (2,02 %)
– broj i % važećih glasačkih listića 3.733.640 (97,98 %)
redosled po br. glas. | ime i prezime | predlagač | dobio glasova |
1. | Milan Milutinović | SPS, JUL i ND | 1.665.822 |
2. | Vojislav Šešelj | SRS | 1.227.076 |
3. | Vuk Drašković | SPO | 587.776 |
4. | Vuk Obradović | Socijaldemokratija | 115.850 |
5. | Dragoljub Mićunović | Demokratski centar | 86.583 |
6. | Miodrag Vidojković | grupa građana | 29.180 |
7. | Miodrag Vuletić | Liberalno demokratska stranka | 21.353 |
 
Drugi izborni krug
Na ponovljenom glasanju za izbor predsednika Republike Srbije učestvovala su dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova u prvom izbornom krugu 7. decembra 1997. godine, i to:
Glasanje je obavljeno na istom broju biračkih mesta kao u prvom krugu.
Rezultati glasanja su:
Broj birača upisanih u birački spisak 7.225.860
Ukupan broj i % birača koji su glasali 3.683.714 (50,98%)
– broj i % birača koji su glasali na biračkom mestu 3.613.328 (98,09%)
– broj i % birača koji su glasali putem pisma na biračkom mestu 57.725 (1,57 %)
– broj i % birača koji su glasali putem pisama dostavljenih izbornoj komisiji 12.661 (0,34 %)
Broj primljenih glasačkih listića 7.258.357
Broj neupotrebljenih glasačkih listića 3.569.867
Broj upotrebljenih glasačkih listića 3.680.995
– broj i % nevažećih glasačkih listića 115.319 (3,13 %)
– broj i % važećih glasačkih listića 3.565.676 (96,87%)
1. Milan Milutinović: 2.181.808 glasova
2. Vojislav Šešelj: 1.383.868 glasova
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve