Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Rezervni delovi i oprema za vojne helikoptere gazele koji se nalaze u fabrici "21. maj" stavljeni su van upotrebe nakon što je lanac drogerija Lilly privatizovao fabriku 2012. godine. Vrednost opreme je označena kao "poverljiva", a u međuvremenu je fabrika prešla u ruke preduzeća Treća petoletka. Vlasnik oba preduzeća je narodni poslanik Mladen Grujić
U fabrici „21. maj“ u beogradskom naselju Rakovica nalaze se oprema i alati za proizvodnju mehaničkih komponenti i rezervnih delova za vojne helikoptere gazele, ali Vojska Srbije ne može da ih koristi otkako je država fabriku prodala lancu drogerija Lilly.
Prodaja se dogodila u julu 2012, a Ministarstvo odbrane i Lilly su od oktobra te godine bez uspeha pokušavali da se dogovore kako da reše status sporne vojne imovine.
U Ministarstvu navode da bi upotrebom ove opreme i alata, odnosno, remontom gazela u zemlji umesto kod inostranih ponuđača, moglo znatno da se uštedi.
O problemu sa rezervnim delovima za borbene helikoptere, među kojima su i gazele, govorio je polovinom 2016. godine i sadašnji predsednik Srbije, tada premijer Aleksandar Vučić.
Ministarstvo odbrane je više puta ukazivalo Agenciji da je privatizacija u odnosu na vojnu imovinu sporna, „odnosno da do promene statusa tih sredstava, kao i njihovog otuđenja nije moglo da dođe“ bez saglasnosti Ministarstva. Agenciji su novembra 2015. godine predložili da raskine privatizaciju.
To se ipak nije desilo, uprkos kontrolama Ministarstva privrede i Saveta za borbu protiv korupcije, kao i policijskoj istrazi.
U međuvremenu je „21. maj“ prešao u vlasništvo firme Treća petoletka, čija je delatnost iznajmljivanje i upravljanje nekretninama. Njen vlasnik je Mladen Grujić, koji je ujedno i jedan od suvlasnika drogerija Lilly. Grujić je samostalni poslanik u Skupštini Srbije, a u sazivu od aprila 2014. godine bio je poslanik Nove Srbije Velimira Ilića.
Grujić nije pristao na razgovor niti je odgovorio na većinu pitanja koja mu je Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) poslao, uz objašnjenje da je Ministarstvo odbrane najveći broj dokumenata koji se odnose na privatizaciju označilo tajnim, zbog čega je njegov stav da se ceo postupak pregovora tretira kao takav. Dodao je da bi pristao na razgovor ukoliko Ministarstvo odbrane ukloni oznake „službena tajna“ i „poverljivo“.
Sudski spor koji je Grujićeva kompanija Lilly pokrenula protiv Agencije za privatizaciju, zbog odbijanja Agencije da im izda potvrdu o ispunjenosti ugovornih obaveza posle privatizacije, okončan je 20. jula 2017. godine. Grujić je povukao tužbu u oktobru 2016, a Privredni apelacioni sud je prekoredno rešavanje spora pokrenuo nakon što je dobio CINS-ov zahtev za pristup informacijama o ovom slučaju.
Ministarstvo odbrane nije odgovorilo na najveći broj pitanja CINS-a poslatih marta ove godine, uz objašnjenje da je reč o poverljivim informacijama. U odgovoru CINS-u ovo Ministarstvo navodi da je stupilo u kontakt sa Trećom petoletkom, kao novim vlasnikom „21. maja“, kako bi rešili sporna pitanja, ali do objavljivanja ovog teksta nisu zvanično potvrdili da li se u međuvremenu nešto promenilo.
Uprkos zahtevu novinara CINS-a, Ministarstvo odbrane im nije obezbedilo ni razgovor sa tadašnjim državnim sekretarom, a kasnije i resornim ministrom Zoranom Đorđevićem, koji je bio uključen u pregovore o rešavanju ovog pitanja.
OPREMA MOŽDA I SKUPLJA OD SPORNE PRIVATIZACIJE: Osnovna delatnost Fabrike turbomotora i transmisija „21. maj“, prema podacima Agencije za privredne registre, jeste proizvodnja ostalih delova i dodatne opreme za motorna vozila. Preduzeće je osnovano 1948. godine i nalazi se u beogradskom naselju Rakovica.
Fabrika je pravila motore za avione i helikoptere, a sredinom osamdesetih počinju da proizvode i remontuju motore, kvačila i transmisije za helikoptere gazele za Jugoslovensku narodnu armiju, po licenci francuskog proizvođača Aerospatiale. Za te potrebe instalirani su oprema i specijalni alati koji se i danas nalaze u fabrici.
Fabrika je sve do privatizacije bila zadužena za remontovanje gazela Vojske Srbije.
Nakon nekoliko neuspelih aukcija preduzeće „21. maj“ prodato je lancu drogerija Lilly 2012. godine za 1,4 miliona evra, iako je procenjena vrednost prema kupoprodajnom ugovoru bila skoro šest puta veća – oko 8,26 miliona evra.
Kupovinom fabrike „21. maj“, Lilly je došao u posed opreme i specijalnih alata za remont kvačila i transmisije helikoptera gazela.
Mešovita komisija iz Ministarstva odbrane i Vojske Srbije je tokom 2014. i 2015. godine izvršila uvid u spiskove delova i opreme u skladištima fabrike i „identifikovala konačan spisak mašina, alata, opreme i rezervnih delova, nakon čega je utvrđeno da oprema nakon privatizacije nije korišćena ni otuđena od strane novog vlasnika“.
Kolika je vrednost opreme koja se nalazi u fabrici, novinari CINS-a nisu uspeli da utvrde. Na pitanja o tome iz Ministarstva su odbili da odgovore, rekavši da su ti podaci „poverljivi“. Sa istim obrazloženjem je i vlasnik drogerije Lilly, Mladen Grujić, odbio da odgovori na pitanje o vrednosti opreme. Ipak, podatak o tome je izneo na jednom od sastanaka sa tadašnjim državnim sekretarom, a kasnije ministrom odbrane, Zoranom Đorđevićem, sredinom 2013. godine.
Grujić je tada rekao da rezervni delovi po knjigama vrede 7,2 miliona evra kao i da će svim zakonskim sredstvima pokušati da spreči poništenje privatizacije.
Ministarstvo odbrane i Lilly su od 2012. godine u više navrata pregovarali o rešavanju statusa ove imovine, ali nisu postigli nikakav dogovor.
U junu 2014. godine Vojska i Vazduhoplovni zavod „Moma Stanojlović“, koji je takođe remontovao gazele, pre i posle privatizacije, od „21. maja“ su kupili deo rezervnih delova, po ceni od nešto više od 50 hiljada evra. Posle nešto više od mesec dana, Lilly je Ministarstvu odbrane ponudio da imovinu iz „21. maja“ za koju je Ministarstvo zainteresovano otkupi po ceni starog gvožđa, za 10.000 evra. Ministarstvo je ovu ponudu odbilo uz objašnjenje da bi to značilo da otkupljuje sopstvenu imovinu.
Nikada nije realizovan ni pokušaj dogovora iz marta 2015. godine, kada je Ministarstvo odbrane predložilo da izvrši uvid u dokumentaciju svoje imovine nakon čega bi zaključilo spisak rezervnih delova, opreme, alata i rezervnih delova. Ta imovina bi bez naknade bila ustupljena Ministarstvu, a ono bi zauzvrat izdalo potvrdu da nema drugih potraživanja od preduzeća 21 maj.
USLOVI IZ UGOVORA ISPUNJENI – PREGOVORI U TOKU: Navodeći da je oprema u fabrici „21. maj“ od posebne važnosti za sistem odbrane, Ministarstvo odbrane se u dopisu Agenciji za privatizaciju poziva na odredbe Zakona o proizvodnji i prometu naoružanja i vojne opreme po kojima preduzeće koje se bavi tom proizvodnjom treba kontinuirano da radi, a promena delatnosti može da se izvrši samo uz saglasnost Ministarstva. U slučaju „21. maja“, Ministarstvo nije dalo bilo kakvu saglasnost, niti im je ona tražena.
Ministarstvo je 2014. godine tražilo od Agencije za privatizaciju da joj se oprema i specijalni alati za remont transmisija i kvačila što hitnije vrate. Takođe, pod oznakom hitno, naveli su da će predložiti čak i poništenje privatizacije, a pre toga i da sumnjaju da je fabrika privatizovana protivzakonito, za šta su tvrdili da imaju dokaze. U jednom od dopisa Agenciji kao rešenje pominju i raskid ugovora, a razlog za to su videli u upotrebnoj vrednosti vojne imovine, zaštiti državnog interesa i uštedi novca koju bi omogućio remont gazela u zemlji umesto u inostranstvu.
Agencija je u julu 2014. sprovela kontrolu ugovornih obaveza kompanije Lilly za drugu godinu poslovanja u 21. maju, nakon koje je zaključila da ne može da zauzme stav jer joj iz ove firme tom prilikom nisu dostavili kompletnu dokumentaciju.
Ugovor o prodaji „21. maja“ predviđao je da Lilly mora da otpočne pregovore sa Ministarstvom odbrane o rešavanju pitanja sporne imovine, ali nigde se ne navodi da je za okončavanje privatizacije nužno da do dogovora i dođe.
Uprkos tome što su pregovori otpočeli u roku, Agencija je odbila da kompaniji Lilly izda potvrdu da su ispunjeni svi uslovi iz ugovora, uključujući i taj oko koga je spor nastao.
U aprilu 2015. godine, Lilly je zbog toga tužio Agenciju Privrednom sudu. Sud je odbacio tužbu u septembru iste godine, a slučaj se nakon žalbe našao pred Privrednim apelacionim sudom. U februaru prošle godine postupak po žalbi je prekinut jer se u međuvremenu Agencija za privatizaciju ugasila.
Agencija za vođenje sporova u postupku privatizacije, predložila je nastavak postupka sredinom oktobra 2016. godine, ali je dve nedelje nakon toga Lilly povukao tužbu. U odgovoru Ministarstva privrede CINS-u stoji da je Komisija za kontrolu izvršenja ugovornih obaveza kupaca usvojila mišljenje revizorske kuće KPMG iz 2014. godine, koje Agencija za privatizaciju nije želela da usvoji u celosti, a kojim je zaključeno da je Lilly ispunio i tu ugovornu obavezu. Od tada Ministarstvo privrede ne kontroliše poštovanje ugovora u slučaju ove privatizacije.
ISTRAGE O PRIVATIZACIJI BEZ REZULTATA: Prema rečima nekadašnjeg ministra privrede Saše Radulovića, zbog sumnje da je došlo do korupcije, istragu nad radom Agencije za privatizaciju pokrenulo je i Ministarstvo privrede u januaru 2014. godine, na osnovu dopisa Ministarstva odbrane.
„Ja nisam učestvovao u pregovorima, ali mislim da je stanovište Ministarstva odbrane, koje je podržalo Ministarstvo privrede, bilo da ta oprema nije ni bila predmet privatizacije jer nije bila procenjena, dakle nije bila deo prospekta nego je otišla kao staro gvožđe, te da kupac nema pravo na tu opremu“, kaže Radulović.
Nadzor je obustavljen početkom avgusta 2016. jer je pre toga donet zakon kojim je Agencija ugašena. Privatizacijom se jedno vreme bavio i Savet za borbu protiv korupcije, koji novinarima nije obezbedio sagovornika na ovu temu, iako im je tražen intervju.
Istragu o slučaju privatizacije „21. maja“ vodila je i policija. Oni su aprila 2015. godine svu dokumentaciju koju su prikupili tokom istrage dostavili Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu na dalje postupanje.
Iz ovog tužilaštva navode da je na osnovu predatih spisa formiran predmet o eventualnim nepravilnostima u poslovanju preduzeća Lilly Drogerie, Fap Famos i „21. maj“, kao i da je, u vezi s njim, u toku predistražni postupak.
Ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutrašnjih poslova su krajem 2016. godine sa kompanijom Airbus Helicopters potpisali Ugovor o nabavci devet helikoptera H145M sa rezervnim delovima, od kojih je šest namenjeno za Vojsku. Ugovor obuhvata i opremanje, obuku i sertifikaciju Vazduhoplovnog zavoda „Moma Stanojlović“, koji bi time trebalo da postane i regionalni centar za održavanje gazela. Iz Ministarstva odbrane nisu odgovorili na CINS-ov upit o vrednosti ugovora, navodeći da su svi podaci iz ugovora poslovna tajna.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve