Rusija
Tinejdžeri osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne zbog antiratnih grafita
Vojni sud u Sibiru osudio je dvoje tinejdžera na zatvorske kazne zbog grafita protiv ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 2022. godine
Sve u Hrvatskoj danas nalikuje na "zajam za Srbiju" Slobodana Miloševića, za koji znamo kako je završio. Ili "zajam za Srbiju" nije završio, već to takmičenje za glupe građane i birače traje i dalje, samo menjajući ime države koja ih pelješi zbog novih harača i stalno istih vlastodržaca
Zašto je sve to što se događa u Hrvatskoj važno za Srbiju? Zato što je situacija u Hrvatskoj naša srbijanska budućnost, što se pokazalo nebrojeno puta dosad: usprkos optimizmu, kriza je najprije stigla – po priznanjima nadležnih – u Hrvatsku, usprkos tome što se Srbija obranila da u prvom naletu teret „svjetske ekonomske krize“ naplati najranjivijima, nakon hrvatskog aktualnog primjera, na jesen će sve izgledati isto: i nama će povećati PDV i uvesti brojne krizne poreze, sve pravdajući to solidarnošću, odnosno ravnomjernim raspodjeljivanjem kriznog bagaža na sve podanike nedodirljivih vlasti.
Sjetit ćemo se prošlogodišnjih priča o zajedničkoj bratsko-jedinstvenoj korupciji na hrvatskim i srpskim željeznicama: ništa se nikome nije dogodilo.
Tek, ovih dana hrvatski su mediji puni onih imena koja su tad zajedno sa srpskima punila novinske stupce zbog korupcije, lopovluka i krađa. U posljednjem, hrvatskom primjeru za svu tu neodgovornost životom je platilo šest ljudi, a više od 50 ih je ozlijeđeno, što teže, što lakše.
Na dionici pruge od Zagreba ka Splitu, kod Kaštela, nagibni vlak se prije nekoliko dana doklizao do provalije, nakon čega je i lokomotiva koja je stigla u pomoć udarila u već havarirani vlak i potpuna tragedija je jedva spriječena. Ispostavilo se da je kratko vrijeme prije tragedije HŽ-ovo vozilo tračnice ili pragove (ili oboje) premazalo nekim sredstvom koje bi trebalo spriječiti rast korova. Ispostavilo se i to da je sredstvo kojim je pruga tretirana nabavljeno na sumnjivo završenom tenderu (poništavanom nekoliko puta), da je odabran najskuplji ponuđač koji je dotad uvozio hranu za kućne ljubimce, da je direktor – koji je u HŽ-u radio posao menadžera i nijedan manje rangiran – zaposlenje tražio od aktualnog predsjednika Sabora Hrvatske Luke Bebića, da je „tretiranje“ pruge povjerio firmi svoga tasta, jer nikome drugome nije vjerovao…
Nagibni vlakovi kupljeni su također bez natječaja, direktnom pogodbom sa firmom „Bombardier“, a njihova je kupnja proglašena službenom tajnom. Nagibni vlakovi nisu testirani na hrvatskim prugama, usprkos tome što su na tu potrebu upozoravali i neki sudski vještaci našeg porijekla koji se upravo tom problematikom bave u evropskim firmama.
„Poštovani barba Luka, prije mjesec dana kad smo se vidjeli u Pločama rekli ste mi da će se moj slučaj riješiti za koji dan…“, stoji u pismu koje je u martu ove godine objelodanio zagrebački „Jutarnji list“, čiji autor, šef Odjela za poslove ekologije i zaštite u poduzeću HŽ Infrastruktora Ivan Medak, trenutno sjedi u pritvoru zbog ove nesreće. Dotični najprije nije uspio dobiti posao menadžera, za što se jedino sa posve prosječnim školskim diplomama stranački osjećao sposobnim, pa je pisao Bebiću: „Znam da ste Vi oba puta posredovali u rješavanju ove agonije, ali očito Vas ne uvažavaju. Još od ranog djetinjstva Vi ste bili moj uzor i uvijek sam nastojao upiti što više vašeg znanja, kopirao sam Vaše držanje i komunikaciju s ljudima i maštao da jednoga dana poput Vas odem u veliku sredinu, završim studij, zaposlim se i uspijem u životu. U svemu sam uspio, ali ostao je sporan posao.“
Posao menadžera je napokon i dobio, on kao i njegovi rođaci. Luka Bebić danas tvrdi da ga nije on zaposlio na mjesto šefa za ekologiju i zaštitu Hrvatskih željeznica, nakon što su zbog strašnog nemara i neznanja Medak i njegovi rođaci ubili šestoro ljudi i osakatili još neizvjestan broj putnika na željezničkoj liniji Zagreb–Split ovoga jula 2009. godine.
Posljednja vijest glasi da je Ivan Kalmeta, ministar saobraćaja u Vladi Hrvatske, ponudio ostavku koju premijerka Kosor nije prihvatila; kako i bi, kad joj je Sanader Kalmetu i još neke ostavio za nadređene šefove u stranci, HDZ-u. I dalje ministar na djelu, u utorak – u vrijeme kad se zaključuje ovaj broj „Vremena“ – smijenio je neke „male šarafe“ u HŽ-u, dok u prijateljsko-rodbinske odnose nije niti taknuo.
Istoga dana, profesor dr Vatroslav Grubišić, njemački sudski vještak za željezničke nesreće koji već godinama upozorava kako bi moglo doći do tragedije, jer nagibni vlakovi koje je Hrvatska kupila imaju problema s osovinama, te da hrvatske pruge nisu prilagođene tim vlakovima, pa prijeti opasnost od njihova iskakanja iz tračnica, upozorava da je neophodno prikupiti sve podatke o vlaku i nesreći i da komisija koja to radi mora biti stručna i nezavisna. Kaže i to da se „boji da dokazi ne nestanu, jer se u Hrvatskoj i do sada, nažalost, događalo da osnovni dokazi nisu bili dostupni“.
Žrtvama će, svakako, bar onima koje će zatražiti odštetu (a neki su to već najavili) zbog ove strašne i nemarom izazvane nesreće, biti isplaćena odšteta. Od novca istih onih od kojih Jadranka Kosor, aktualna premijerka i nasljednica odbjeglog Sanadera, muze posljednji krajcar, kunu, paru i lipu, koliko god to preračunato u eure bilo.
Vojni sud u Sibiru osudio je dvoje tinejdžera na zatvorske kazne zbog grafita protiv ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 2022. godine
Nedavno mi je jedna beogradska novinarka u privatnom razgovoru rekla da mi se, zbog onoga što se sada dešava sa narodom u Gazi, oduzima svako pravo da bilo kome držim moralne lekcije. Ali zamislite da su hiljade raketa koje su ispaljene na Izrael od početka rata došle do svog cilja i ubile daleko veći broj Izraelaca. Da li bih onda imala više prava da iznesem svoje mišljenje
Na mestu nekadašnjeg atinskog aerodroma, gde su svojevremeno prodefilovali milioni ljudi, pronađene su bombe zaostale od Nemaca u Drugom svetskom ratu. Ni hiljade sportista, kao ni izbeglica koje su kasnije ovuda prošle, nisu ni slutile da opasnost vreba ispod tla. Tek je izgradnja „Atine na vodi” otkopala tone ekspozivnih naprava
Od danas se ulazak u Veneciju plaća pet evra. „Važno nam je da grad bude manje preopterećen, i to bi trebalo više da odvrati od dolaska dnevnih turista nekog određenog dana“, objašnjava gradonačelnik jednog od najposećenijih evropskih gradova, dok građanske inicijative smatraju da ulaznica od pet evra neće popraviti kvalitet života Venecijanaca
Nemački glavni grad otkupio je još oko 4.500 stanova. Ali, Berlin i dalje „drže“ veliki fondovi koji daju nekretnine u najam – imaju čak 800.000 stanova. A kirije su odavno nesnosne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve